Dvojica kardinala, Italijan Pietro Parolin i Filipinac Luis Antonio Tagle, najizgledniji su kandidati za sljedećeg poglavara Rimokatoličke crkve uoči sutrašnjeg početka konklave, smatraju analitičari i kladioničari.
Iskusni diplomata koji je 12 godina sarađivao s papom Franjom, kardinal Pietro Parolin dobro je poznat u Rimu i inostranstvu te je ozbiljan kandidat za sljedećeg papu. Sedamdesetogodišnji Italijan bio je državni sekretar, što je drugi najviši položaj u Vatikanu, tokom skoro cijelog Franjinog pontifikata i bio je njegov najvidljiviji predstavnik na svjetskoj sceni.
Parolin je smiren i vješt diplomata sa suptilnim smislom za humor te poliglot s iskustvom u Aziji, Bliskom istoku i Latinskoj Americi. Imao je ključnu ulogu u zbližavanju odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Kube te u postizanju važnog sporazuma s Kinom o imenovanju biskupa.
Parolin je 2014. imenovan državnim sekretarom
Dobro je poznat svjetskim liderima i diplomatama. Također, upućen je u detalje Rimske kurije, centralne vlade Svete Stolice, a bio je i dio grupe kardinala koji su savjetovali Franju.
Njegova uloga i umjereni stavovi o mnogim društvenim pitanjima sugerišu da će, bude li izabran za papu, nastaviti politiku svog prethodnika. Istovremeno, izvori tvrde da bi mogao pomiriti različite frakcije unutar Crkve.
“On je najpoznatiji kardinal od svih. No, pitanje je hoće li mu njegov profil pomoći da se oko njega postigne konsenzus. To mu također može i odmoći”, izjavio je crkveni izvor u Rimu za AFP, želeći ostati anoniman.
Izvor je naglasio da Parolin “nikada nije imao pastoralne odgovornosti te da se rijetko izjašnjavao o društvenim pitanjima”. “Ostao je u veoma institucionalnoj ulozi. Teško je znati šta misli, što mu može biti slabost”, dodao je.
Kad ga je Franjo imenovao za državnog sekretara 2014. godine, Parolin je sa 58 godina bio najmlađi na toj funkciji još od 1929. godine kada je na to mjesto postavljen tada 53-godišnji Eugenio Pacelli, kasnije papa Pio XII.
Konzervativci ga optužili da je žrtvovao kineske katolike
Tečno govori francuski, engleski i španski, Parolin je pristupačan, ali oprezan u javnosti, gdje izbjegava izjave koje bi mogle biti pogrešno protumačene, za razliku od često “glasnog” Franje. Često je morao smirivati situacije nakon pojedinih izjava pokojnog pape, poput komentara o ratu u Ukrajini, kada je Franjo uvrijedio i Kijev i Moskvu.
Parolin je bio uključen u vatikansko posredovanje koje je 2014. dovelo do obnove diplomatskih odnosa između SAD-a i Kube. Također, imao je ključnu ulogu u potpisivanju sporazuma između Svete Stolice i Kine o imenovanju biskupa 2018., koji je od tada obnovljen.
Sporazum je stranama omogućio zajedničko učestvovanje u imenovanju biskupa i bio je ključan za poboljšanje odnosa. Ipak, neki konzervativci su ga kritikovali, optužujući Parolina da žrtvuje kineske katolike prisiljene na ilegalno prakticiranje vjere. Parolin se zalaže za sličan sporazum s Vijetnamom.
S 14 godina ušao u sjemenište
Parolin je rođen 17. januara 1955. u pobožnoj katoličkoj porodici blizu Venecije na sjeveru Italije. Njegov otac je radio u željezari, a majka mu je bila učiteljica. Djetinjstvo mu je obilježeno tragičnim gubitkom oca u saobraćajnoj nesreći kada mu je bilo 10 godina.
U sjemenište je ušao sa 14 godina, zaređen je za svećenika s 25, a zatim je otišao u Rim da studira kanonsko pravo. Također se školovao za diplomatu i pridružio se diplomatskoj službi Svete Stolice 1986. godine, a protekle četiri decenije proveo je u raznim dijelovima svijeta.
Njegove misije su ga odvele u Nigeriju do 1989., zatim u Meksiko (1989–1992), ratom pogođenu Ruandu, i u Venezuelu od 2009. do 2013.
Uprkos suzdržanosti kad je riječ o društvenim pitanjima, Parolin je rekao da celibat svećenika nije dogma, a 2023. je pokušaj povezivanja seksualnog zlostavljanja unutar Crkve s homoseksualnošću nazvao “neodrživim”.
“Azijski Franjo”
Favorit za novog papu iz Azije, filipinski kardinal Luis Antonio Tagle, karizmatični je umjerenjak koji se često naziva “azijskim Franjom”. Šezdesetsedmogodišnji Tagle, koji s Franjom dijeli posvećenost siromašnima, migrantima i marginaliziranim skupinama, poznat je po svom misionarskom duhu i pastoralnoj posvećenosti.
S naočalama i zaraznim osmijehom, kardinal nadimka “Chito” popularna je figura među vjernicima u zemlji s više od 90 miliona katolika. “On bi nastavio ono što je papa Franjo započeo”, rekao je velečasni Emmanuel Alfonso, bivši Tagleov student koji ga poznaje decenijama.
Rođen u radničkoj porodici blizu Manile, Tagle je zaređen za svećenika 1982., a 2011. je postao nadbiskup glavnog grada – politički utjecajna pozicija u jednoj od najvećih biskupija u Aziji.
Kardinalom ga je imenovao bivši papa Benedikt XVI 2012. godine. Tagle, koji tečno govori engleski, bio je među mogućim kandidatima i na prošloj konklavi 2013. kada je izabran Franjo, a njegovo ime se ponovo spominje i sada.
Večerao s prosjacima i pozivao na poniznu Crkvu
Filipinski kardinal je 2019. imenovan šefom vatikanskog Dikasterija za evangelizaciju, što pokazuje njegove bliske veze s pokojnim argentinskim papom. Nakon reforme odjela, Franjo ga je 2022. imenovao “proprefektom” sa odgovornošću za nove biskupije.
Kao biskup, Tagle je bio poznat po razgovoru s vjernicima nakon mise, a često je pozivao i prosjake da s njim večeraju u njegovoj rezidenciji. Prilagodba na život u Rimu i formalnosti Vatikana nije mu lako pala. Nedugo nakon dolaska 2020., rekao je studentima teologije da “muči Italijane” kada govori njihovim jezikom.
Jednom prilikom je čak zaboravio ponijeti svoj svećenički ovratnik na sastanak. Elokventan govornik umirujućeg glasa, Tagle se smije vlastitim šalama koje često pravi na svoj račun u propovijedima. No, poznat je i po svojoj otvorenosti.
Kao nadbiskup Manile, Tagle je kritikovao krvavi rat protiv droge koji je vodio tadašnji predsjednik Rodrigo Duterte. “Ne smijemo dopustiti da uništavanje života postane normalno. Ne možemo vladati zemljom ubistvima”, poručio je Tagle u pastoralnom pismu 2017.
Pozivao je na ponizniju Crkvu koja će biti otvorenija prema brigama svojih članova, a na vatikanskom samitu 2019. o borbi protiv seksualnog zlostavljanja djece, ukazao je na odgovornost najviših crkvenih krugova. “Mi biskupi smo nanijeli rane žrtvama i cijelom Kristovom tijelu”, rekao je.
“Naš izostanak odgovora na patnju žrtava, pa čak i njihovo odbacivanje i zataškavanje skandala zarad zaštite počinilaca i institucije, povrijedio je naše vjernike i ostavio duboke rane u našem odnosu s onima kojima trebamo služiti”, rekao je Tagle.
Sporno zapošljavanje belgijskog svećenika
Ipak, i njega su optuživali da nije dovoljno učinio protiv zlostavljanja u Filipinima. Postavljana su pitanja o njegovom znanju u vezi sa zapošljavanjem belgijskog svećenika Luka Delfta u Srednjoafričkoj Republici preko humanitarne organizacije Caritas Internationalis.
Delft je ranije bio osuđen zbog seksualnog zlostavljanja djece i zabranjeno mu je bilo da dolazi u kontakt s djecom narednih 10 godina. Tagle je bio predsjednik Caritasa od 2015. do 2022. Franjo je 2022. smijenio Taglea i cijelo rukovodstvo nakon što je vatikanska istraga otkrila “nedostatke” u upravljanju i procedurama.
Papa je u junu 2023. imenovao filipinskog kardinala za svog posebnog izaslanika na Nacionalnom euharistijskom kongresu u Demokratskoj Republici Kongo. Sličnu dužnost obavljao je i na općoj skupštini Federacije azijskih biskupskih konferencija (FABC) u Bangkoku u oktobru 2022.
Kardinal je rekao da se nikada nije smatrao visokopozicioniranim svećenikom. “Da sam ja Bog, ne bih sebe izabrao za biskupa ili kardinala. No, kako nisam Bog, Bog vidi nešto u meni što ja ne vidim i moram se uzdati u Njega”, rekao je u intervjuu 2018.
Izvor: Vijesti.ba
